KOPAČKI RIT – special zoological reserve

FLORA -ush vegetation – 140 species of plants

FAUNA – abundant wildlife: mollusks (snails), insects, fish (44 species of freshwater fish, and even a native 35 – Prussian carp, pike, river carp, common catfish, toothy perch, …), amphibians (spotted salamander and frog – red-bellied toad ), birds (white stork, black stork, heron, wild duck, pheasant, coot, …), mammals (beaver, boar, otter, deer, marten)ed, and recreational fishing

• Professional guidance
• There are several types of programs and workshops offer
• In the vicinity of Osijek and a return stop-by the Đakovo Cathedral.

RISNJAK – Nationalni park

• Founded in 1953.
• Type of karst terrain: rocky, even litičasti (crest-like) peaks, deep pits and closed depressions, sinkholes
• Significant because it is the natural vegetation in the opposite relationship: the Adriatic coast on the one side, and the Dinarides as well as the Alps on the other-

FLORA

• 30 plant of which 14 forest-the main feature of the park (forest of beech and fir, spruce, submontane beech, dwarf pine, …)
• Small grassland called. mountain lawns and some grass hill areas
• Significant alpine plants: Edelweiss, Vranjak black orchid, yarrow mountain, alpine traveler’s joy, violets, …

FAUNA

• 30 plant of which 14 forest-the main feature of the park (forest of beech and fir, spruce, submontane beech, dwarf pine, …)
• Small grassland called. mountain lawns and some grass hill areas
• Significant alpine plants: Edelweiss, Vranjak black orchid, yarrow mountain, alpine traveler’s joy, violets, …

Other opportunities to visit: Kupa river, Lokvarka-Cave, Devil’s passage and Zeleni vir – geomorphological objects of nature, forest park Golubinjak, museum frog

Educational program, Vocational guidance

National Park RISNJAK
The cave Lokvarka
According to previous research Lokvarka cave’s length is 1 179 m with the depth of about 275 mT
he deepest speleological tourism decorated building in the country, where tourists can reach the entrance to the bottom part of the tourist beach about 75 m deep.
Museum frog
Forest Park
Zeleni vir

Plitvice Lakes – National Park

• Founded in 1949.
• UNESCO’s World Natural Heritage site.
• Special hydrographic karst phenomenon with 16 bigger lake and several smaller lakes separated by travertine barriers
• Height waterfall is periodically changed, and is changing, and the total area of ​​the lake
• The creation of tufa have a big role Travertine forming algae and moss, they maintain and build the Plitvice Lakes

FLORA

• forests are divided into dolomite and limestone complexes
• Dolomite: natural forests of beech and fir, with spruce, maple, ash, pine
• Limestone: a smaller number of forest types represented, but occupy a relatively large area, a community spruce with ferns, participation in the spruce forests of beech, hornbeam scrub, brushland ruja, groups and rock maple gluhača screaming.
• On the slopes along the lake are submediterranean communities of black alder, willow and Rakita, swamp and bush.
• A number of endemic species with names like: bell, meadow Squill, kolovrc buttercup, lady’s slipper, Hawk’s beard
• Čorkova Bay – a protected forest reserve due to the characteristics of the rainforest

FAUNA

• wildlife belongs to southwest-European zone, which is characterized by relics from the Tertiary period, immigrants from the north and the Mediterranean representatives.
• Numerous endemic species, especially in fauna
• A ichthyofauna, remains of crab species, amphibians and reptiles
• 126 species of birds, of which about seventy nesting here permanently.
• A significant number of small and large mammals: bears, wolves.

Educational program, Vocational guidance

Possibility of to visit the source Gacka – Tonkovič spring, spring Majerovo (89m depth) and spring Caves – the three largest and most copious source of the river.

PAPUK – park prirode

FLORA

• u biljno geografskom pogledu spada u eurosibirsku-sjevernoameričku regiju – 1500 vrsta biljaka
• bujna vegetacija s brojnim endemima – ozimnica, božikovina, tisa, uskolisna perunika,…
• autohtone vrste – bukva, hrast kitnjak, jela, grab
• strane vrste – smreka, obični i crni bor, ariš, bagrem → zajedno s autohtonima rastu na predjelima ne karakterističnima za njih
• 11 različitih biljnih zajednica (npr. panonsko bukovo – jelova šuma, gorski javor i obični jasen, bukova šuma s mrtvom koprivom,..)

FAUNA

• tu su svi predstavnici srednjoeuropske faune
• kukci
• specifične riblje vrste – autohtone potočna pastrva, potočna mrena, paklare
• vodozemci i gmazovi – kornjače, žabe,  najmanji gušter Hrvatski ivanjski rovaš
• manji sisavci – lisica, jazavac, kuna zlatica, lasica, vidra, jež, krtica
• divljač
• ptice – crnožuta vuga zlatna, slavuj, patuljasti orao, golub dupljaš, bjelovrata muharica

GEOLOŠKI ZNAČAJ

• stijene u starosnom rasponu od 350 milijuna godina
• jama Suhodolka dubine preko 90 m s podzemnim rakušcem

• zanimljivo za posjetiti u ožujku (Papučki jaglaci), svibnju (Biološka raznolikost), prosincu (Dan planina)

Stručno vodstvo

Park prirode Papuk
Stjepana Radića 46, 34300 Velika
Telefon: 034 / 313 030
Fax: 034 / 313 027
kontakt@pp-papuk.hr

MEDVEDNICA – park prirode

FAUNA

• vodena fauna nije bujna – rakušci i pijavice – iako postoji unutar špilja
• bujna kopnena fauna:
  • ribe – potočna pastrva, klen, dvoprugasta klija,…
  • vodozemci – žabe: livadna žaba, smeđa šumska žaba, zelena žaba, obična gatalinka
  • vodenjaci: obični, planinski i veliki vodenjak
  • daždevnjaci: pjegavi daždevnjak
  • gmazovi – zmije: poskok, smukulja, bjelica (ili Eskulapov puž)
  • gušteri: sljepić, obični zelembać, livadna gušterica
  • sisavci – kukcojedi, glodavci, šišmiši, zvijeri

U sklopu parka prirode moguće je vidjeti i rudnik Zrinski, VETERNICA (špilja) –  geomorfološki objekt prirode, peta po dužini u Hrvatskoj, zanimljiva po različitim fosilima školjkaša, ježinaca, donjoj čeljusti izumrlog špiljskog medvjeda, 14 vrsta šišmiša, različiti alati neandertalskog pračovjeka

Edukativni program, Stručno vodstvo

TRAKOŠĆAN – park šuma

• okolica dvorca Trakošćan
• autohtona šuma hrasta kitnjaka i običnog graba
• posađene crnogorične vrste npr. jela
• veliko umjetno jezero s dvojakom ulogom: ribnjak i estetska funkcija

Stručno vodstvo

OPEKA VINICA – arboretum

• napravljen po principu izgradnje engleskih pejzažnih parkova
• zastupljeni elementi: vrtna raščlanjenost, geografska i ekološka pripadnost, kontrast i sklad boja i oblika, prirodni izgled
• podijeljen na donji i gornji dio
• donji dio: ravničarski s vrtnom umjetnošću, jezero s otočićem do kojeg se dolazi drvenim mostićem
• gornji dio: park šuma
• 800 različitih vrsta
• u središnjem dijelu arboretuma je bazen

Uz arboretum može se vidjeti dvorac Opeka, kuća za služinčad.
U blizini je Varaždin.

ŽUMBERAK – SAMOBORSKO GORJE – park prirode

• značaj u geološkoj građi – starost stijena više od 250 milijuna godina, krško područje
• 130 speleoloških objekata
• vodeno područje
• bogatstvo flore i faune

FLORA – rijetke i zaštićene biljne vrste: uskolisna perunika, blagajev likovac, mekolisna veprina, hrvatski karanfil, božikovina, …

FAUNA – vodozemci, gmazovi, ptice, sisavci

Mogućnosti : edukativni programi uz radionice, poučne igre, poučne staze, izložbe, pješačenje, biciklizam, penjanje, paragliding, jahanje

Značajniji dijelovi za posjetiti: Eko centar Budinjak, Etno muzej sa bogatom etnološkom zbirkom Žumberka, Eko selo Žumberak u dolini potoka Rakovca iznad naselja Koretići sa konjičkim klubom i vožnjom terenskim vozilima

Edukativni program, Stručno vodstvo

KOŠLJUN-PUNAT (otok Krk) – park šuma

FLORA

• posebni rezervat šumske vegetacije
• 389 vrsta višeg bilja, 151 vrsta gljiva

FAUNA

• ptice: crni kos, šojka
• franjevački samostan, spomenik nulte kategorije
• bogata zoološka zbirka (školjke, unikatni primjerci životinja npr. janje s jednim okom)
• bogata knjižnica
• dvije crkve

Ostale mogućnosti za posjetiti: Jurandvor kod Baške – Bašćanska ploča

Stručno vodstvo

SJEVERNI VELEBIT – nacionalni park

• proglašen 1999. godine
• rezervat biosfere, planina znatnih ekstrema i naglih promjena, raznolikih staništa (šume, travnjaci, stijene, vodena staništa)

FLORA

• 2700 vrsta biljaka, 78 biljnih endema i brojni relikti (Degenia velebitica-endem i relikt, raste samo na Velebitu na nekoliko ograničenih lokaliteta)

FAUNA

• brojni endemi i relikti
• među endemima prevladavaju mekušci, leptiri, kornjaši, špiljski kukci
• brojne vrste gmazova, 100-njak vrsta zavičajnih ptica, mnogi  sisavci ( medvjed, vuk, kuna zlatica, kuna bjelica, divlja mačka)

Unutar parka su: Hajdučki i Rožanski kukovi – strogi rezervat
Visibaba – botanički rezervat nalazište hrvatske sibireje
Velebitski botanički vrt
Borov vrh – rezervat šumske vegetacije, šuma crnog bora
Šuma Štirovača – unutar šume je botanički rezervat vlažnih livada
Lukina jama – najdublja u Hrvatskoj (10 u svijetu), u njoj je pronađena endemična podzemna pijavica

Edukativni program, Stručno vodstvo

KORNATI- nacionalni park i  uvala Telašćica na Dugom otoku –  park prirode

• proglašen 1980. godine
• 91 otok otočić i hridi – dokaz usitnjenosti i razvedenosti
• obilje biljnih i životinjskih vrsta s gustim populacijama, očuvana biocenoza okolnog mora u prirodnom stanju
• nekad obrasli šumom koja je nestala u požarima, a tlo je pretvoreno u pašnjake
• naša najveća otočna skupina koja nije stalno naseljena i ujedno je najveća površina povremene sezonske naseljenosti
• 2/3 parka čini more
• kopneni dio parka je područje krša; krške pojave: kamenice, ponikve, škrape, doci, špilje

FLORA – 345 vrsta – npr. crvene, smeđe i zelene alge

FAUNA – 295 vrsta – npr. spužve, žarnjaci, člankonošci, mekušci, bodljikaši, plaštenjaci, kralješnjaci

• izgrađeni suhozidi imaju pejsažnu vrijednost i obilježja su kulturnospomeničke baštine

Stručno vodstvo

KRKA – nacionalni park

• proglašen 1985. godine
• razvijeni posebni hidrografski fenomeni – Skradinski buk, opsežna riječna jezera, kanjoni rijeke s endemičnim vrstama riba,…
• u podnožju Skradinskog buka počinje morem potopljeni dio Krke u kojem se miješaju riječna i morska voda stvarajuć akvatorij sa specifičnim biljnim svijetom
• taj je akvatorij dijelom u kanjonu, a dijelom prelazi u prostrano Prokljansko jezero – potopljeno krško polje u posljednjih 10 000 godina nakon otapanja leda i dizanja morske razine
• nakon kanjonskog toka Krka prelazi u Visovačko jezero između Roškog slapa i Skradinskog buka – tu je otočić Visovac s crkvom i franjevačkim samostanom
• uzvodno od Skradinskog buka je dolina rijeke Čikole

FLORA

• najviše je mediteranskih flornih elemenata (60%), južnoeuropskih (20%), a ostalo su kozmopoliti
• šumski pokrov je uništen ili degradiran
• važna je močvarna vegetacija smještena uz rub slatkovodnih jezera

FAUNA

• bogate i zanimljive populacije riba: 7 endema jadranskog područja, jedna od četiri vrsta pastrve obitava samo u Krki
• vodozemaca i  gmazova
• ptice – seobe i zimovanja močvarnih ptica: čaplje, guske, patke, šljuke

Edukativni program, Stručno vodstvo

Blizina grada Šibenika

PULA – pulski parkovi

Većina današnjih parkova u Puli podignuta je i zasađena upravo u razdoblju austrougarske vladavine (oko 200 vrsta), dok vladavina Italije te novije doba nisu ostavili znatnijeg traga u perivojnoj kulturi grada (oko 44 vrtse). Za sve parkove koji su nastali u to doba karakterističan je osmišljen raspored staza, vodovodna instalacija te stručan odabir biljnih vrsta

Obiluju biljnim vrstama, neke od njih zasađene još krajem 19. i početkom 20. stoljeća održale su se i do danas (Sequoia sempervirens, Yucca filamentosa, Cedrus libani, Trachycarpus fortunei, Chamaerops humilis, Magnolia grandiflora, Pinus jeffreyi…)

Šarkovne površine čine samo mali dio bogatog kulturnog i povijesnog naslijeđa Pule stečenog tijekom 3.000 godina njenog postojanja te predstavljaju nezamjenjiv ures i vrijednu kolekciju biljnih vrsta staru gotovo 150 godina. Zahvaljujući blagom podneblju i manje-više uspješnom izboru vrsta, mnoge su se od njih, iako egzote ili alohtone, uspjele održati na životu do danas pa se u novoj postojbini ponašaju kao neofiti (cvjetaju, fruktificiraju i razmnožavaju se bez čovjekove pomoći).

Najveći Monte zaro – 20-ak biljnih vrsta, a najbrojniji su lovor, bekovina, alepski bor i cedrovi. Od cedrova su prisutni atlaski, himalajski i najimpozantniji, libanonski cedar, a najlakše ih razlikujemo prema rasporedu grana u odnosu na deblo. Atlaskom cedru grane rastu koso prema gore, himalajskom su vrhovi stabla i grana povinuti, a libanonskom su grane postavljene okomito na deblo pa je krošnja široko kišobranasta i pomalo podsjeća na japansku pagodu. Ova posljednja vrsta je vrlo cijenjena u brodarstvu, a pojedini primjerci mogu živjeti i više od 1.000 godina.

Sljedeća vrlo zastupljena četinjača je alepski bor (Pinus halepensis) koji je za ovo podneblje značajan jer dobro podnosi sol pa se često sadi u blizini mora. Osim toga, idealan je za pošumljavanje pa se često upotrebljava za pripremu terena ostalim kvalitetnijim primjercima tj. kao pionirska vrsta. Ovo je izrazito mediteranska vrsta i u našem južnom priobalju je autohtona.

Huguesov park – nema kontinuiranu vezu s ostalim parkovnim površinama u gradu, pravokutnog je oblika i ukupne površine od 3.000 m2. Prelijepo razvijena stabla velelisne lipe (Tilia platyphyllos) daju blag miris i ugodnu hladovinu za sparnih ljetnih dana. Od osušenih cvjetova ove krasne listopadne vrste dobiva se ukusan topli ili hladni napitak koji se uspješno koristi pri liječenju srčanih i krvožilnih tegoba.

Park grada Graza – u njegovom je središtu skupina lijepih crnika, istarskog autohtonog hrasta, vrste koja prevladava u vegetacijskoj karti Istre. Tu nalazimo i jedinstveni primjerak samonikle smokve. Rubno prema prometnici između stasitih stabala ladonja svoje su mjesto pronašli grmovi mirte (Myrtus communis). Ova mediteranska biljka prirodno se nalazi u vegetaciji Istre i još je jedan od “mirisnih” članova mediteranske flore, eteričnim se uljem mirte uspješno liječe problemi dišnih puteva i jača imunološki sustav.

Park pod arenom- smješten je na najreprezentativnijem mjestu u gradu, blagoj padini ispod same antičke ljepotice Arene. Gotovo uvijek dobiva epitet najljepšeg pulskog parka. Jedna je od rijetkih osmišljenih parkovnih površina iz razdoblja talijanske vladavine koja se do danas održala u neizmijenjenom obliku s obzirom na ukupnu površinu, oblik i veličinu parcela i staza.Vrste poput tise, kaline, šimšira, božikovine, tobirovac, lavanda kao i mnoštvo cvatućih ljetnica davale su mu, a i danas daju posebnu draž. Osim tise, i božikovina je zaštićena biljna vrsta u Hrvatskoj.

Titov park, mornarički park, park Petra, park Valerija, Šijanska šuma, park Franje Josipa, Lungo mare